Gdje se dezinformacije najčešće i najučinkovitije dijele i plasiraju?
- Detalji
Dok su društvene mreže omogućile jednostavno dijeljenje i brzo širenje dezinformacija, tradicionalni mediji i dalje su ti koji značajno pridonose problemu ako ne rade svoj posao profesionalno – provjeravajući činjenice i objašnjavajući kontekst – već doslovno prenose objave s društvenih mreža.
Dezinformacije su postojale i prije društvenih mreža, ali nisu imale potencijal tako brze i široke distribucije kakvu su omogućile mrežne platforme. Ljudi su društvena bića, često vođena emocijama i potrebom da budu prihvaćena i voljena. Ustrojstvo društvenih mreža iskorištava te ljudske osobine. Brojni znanstvenici tvrde kako svaki lajk, komentar ili druga vrsta interakcije koju korisnici ostvare na društvenim mrežama aktivira centar u mozgu zaslužan za nagrađivanje (osjećaj zadovoljstva), što potiče daljnje dijeljenje sadržaja i interakcije. To je temelj poslovnog modela društvenih mreža – različitim funkcijama (npr. like) i faktorom iznenađenja (što se događalo dok me nije bilo) potiču sve veći angažman korisnika i zadržavaju njihovu pažnju, koju potom prodaju oglašivačima. Takav poslovni model daje prednost sadržajima koji ostvaruju veći angažman, što dezinformacije često čine.
Sigurnost u digitalnom svijetu
- Detalji
U medijima često vidimo vijesti iz kojih je jasno da su u digitalnom svijetu ili na internetu djeca, odnosno maloljetnici, vrlo ugroženi, ali i da stariji, prvenstveno roditelji, nisu sigurni kako i kada ih zaštititi.
Djeca vrlo rano ulaze u digitalni svijet, već u dobi od šest ili sedam godina. To okruženje im je prirodno još od samog rođenja, s tim da su uglavnom nesvjesna opasnosti koje ih tamo vrebaju. Nasuprot tome, osjećaj za zaštitu i opasnosti u fizičkom svijetu usađuje im se dosta rano: izbjegavanje oštrog, vrućeg, struje, vozila, visine i slično, i to je nešto što svi roditelji rade, što se podrazumijeva. Kod zaštite u digitalnom svijetu ta vrsta edukacije djece često izostaje jer ni sami roditelji nisu educirani – njihovi roditelji (bake i djedovi današnje djece) odrastali su u svijetu kada ova vrsta opasnosti nije postojala. U školama se također veoma malo govori o ovoj temi, što je veliki problem. Predmet Informatika u osnovnim školama temu zaštite pokriva vrlo površno, a ni kasnije se ne radi ništa značajno. Pitanje je zapravo je li Informatika uopće predmet na kojem bi se ova oblast trebala tretirati, o čemu bi se trebala povesti ozbiljna rasprava.
Obavijest o početku nastave u II. polugodištu
- Detalji
Temeljem Odluke o Kalendaru rada osnovnih škola za školsku 2023./2024. nastava u II.polugodištu započinje u ponedjeljak 8. siječnja 2024. godine.
RASPORED SMJENA
SMJENA B (RAZREDNA NASTAVA I.- V. ) u 7,30
Odjeli: I.a,I.b, I.c, II.a, II.b, III.a, III.b, IV.a, IV.b, V.a, V.b
Smjene se tjedno rotiraju.
SMJENA A (PREDMETNA NASTAVA 6.-9.) u 12,15
Odjeli: 6.a, 6.b, 6.c, 7.a, 7.b,7.c, 8.a, 8.b, 9.a,9.b
Smjene se tjedno rotiraju.
PODRUČNI RAZREDNI ODJEL POLOG
PREDMETNA NASTAVA (6.-9.) - u 7,45
RAZREDNA NASTAVA (I.- V.) - u 13,30
Smjene se tjedno rotiraju.
Obavijest 1. i 2. studeni 2023.
- Detalji
Sukladno Kalendaru rada škole srijeda 1. studenog i četvrtak 2. studenog 2023. godine su neradni dani.
Redoviti nastavni proces nastavlja se u petak 3. studenog 2023. godine.
Stranica 5 od 50