Dok su društvene mreže omogućile jednostavno dijeljenje i brzo širenje dezinformacija, tradicionalni mediji i dalje su ti koji značajno pridonose problemu ako ne rade svoj posao profesionalno – provjeravajući činjenice i objašnjavajući kontekst – već doslovno prenose objave s društvenih mreža.

Dezinformacije su postojale i prije društvenih mreža, ali nisu imale potencijal tako brze i široke distribucije kakvu su omogućile mrežne platforme. Ljudi su društvena bića, često vođena emocijama i potrebom da budu prihvaćena i voljena. Ustrojstvo društvenih mreža iskorištava te ljudske osobine. Brojni znanstvenici tvrde kako svaki lajk, komentar ili druga vrsta interakcije koju korisnici ostvare na društvenim mrežama aktivira centar u mozgu zaslužan za nagrađivanje (osjećaj zadovoljstva), što potiče daljnje dijeljenje sadržaja i interakcije. To je temelj poslovnog modela društvenih mreža – različitim funkcijama (npr. like) i faktorom iznenađenja (što se događalo dok me nije bilo) potiču sve veći angažman korisnika i zadržavaju njihovu pažnju, koju potom prodaju oglašivačima. Takav poslovni model daje prednost sadržajima koji ostvaruju veći angažman, što dezinformacije često čine.

Iako o društvenim mrežama često govorimo kao o jednom pojmu, postoje značajne razlike među različitim platformama. Primjerice, Facebook, za razliku od Twittera, omogućuje više razina postavki privatnosti profila (što vide prijatelji, a što svi ostali); TikTok se temelji na dijeljenju kratkih i zabavnih videouradaka; Instagram fotografija i kratkih videa; a npr. WhatsApp i Viber enkriptirane su aplikacije za razmjenu poruka (enkriptirana znači da poruke mogu čitati samo pošiljatelj i primatelj).

Važno je razumjeti razlike među ovim platformama jer one određuju oblik i način širenja dezinformacija. Vosoughi i dr. (2018.) pokazali su da se dezinformacije na Twitteru organski vrlo uspješno šire, dok, kako tvrde Chiou i Tucker (2018.), na Facebooku bolji doseg ostvaruju plaćene dezinformacijske kampanje (oglasi).

Svakako je puno lakše uočiti i djelovati na dezinformacije koje se šire relativno otvorenim platformama nego znati što se događa unutar zatvorenih WhatsApp i Viber grupa i razmjena. Uz to, u zatvorenim platformama i aplikacijama za razmjenu poruka (poput WhatsAppa, Vibera) ljudi još lakše nasjedaju na pogrešne i manipulativne objave jer ih dobivaju izravno od bliskih ljudi.

I dok su društvene mreže omogućile jednostavno dijeljenje i brzo širenje dezinformacija, tradicionalni mediji i dalje su ti koji značajno pridonose problemu ako ne rade svoj posao profesionalno – provjeravajući činjenice i objašnjavajući kontekst – već puko prenose objave (često političara) s društvenih mreža.

Truba širenja dezinformacija na slikovit način pokazuje kako manipulacije uglavnom kreću od manjih marginalnih skupina koje ih najprije dijele u svojim zatvorenim grupama ili u zajednicama pobornika teorija zavjere.

Prvi veliki uspjeh dezinformacije i njihovi tvorci ostvaruju kada se počnu širiti društvenim mrežama, a pogotovo ako uspješno prelaze s platforme na platformu. Glavni cilj ostvaruju ako ih preuzmu i objave klasični mediji koji ih time održavaju na životu, daju im vjerodostojnost i predstavljaju ih široj populaciji. Jako je teško pobijati neistine i manipulacije nakon što su ih objavili klasični mediji.

medijska pismenost.hr

Tko je online

Imamo 145 gostiju i nema članova online

Statistika

Korisnici
2
Članci
196
Broj prikaza (hitova) članaka
359742

Kontakt informacije

Treća osnovna škola Mostar
Trg hrvatskih velikana bb, 
88 000 Mostar, 
Bosna i Hercegovina

Tel: 
+ 387 36 318 451

Email: 
treca.os.mostar@gmail.com

Web: 
www.trecamo.ba

Idi na vrh